top of page

Ko e Malolo ha Niue ke he Taonaga Sipote Tau Motu Kau Fakalataha he Lalolagi

Kehe toloaga fetoko sipote he tau Motu Kau Fakalataha he Lalolagi ne fakahoko ai kehe maga motu ko Gold Coast he motu ko Ausetalia kehe ua kehe tolu e faahi tapu ne fenoga atu ai 18 e tagata fetoko mo e 12 e tau tagata takitaki moe tau tagata fakaako ti took 5 lautolu e tau lilifu (VIP’s) mai he ha tautolu a motu. Kae toko ua laua ne lafi mai ki luga mai he motu ko Ausetalia ko e taha fuata hu momi mo e taha tagata fakaako mo e leveki.

Kua iloa tuai e tautolu e tau sipote ne kua hoko atu a Niue ki ai, tuga ko e Fanafana lapa simeni, Olo Fuapolo he mosie, Poitufi he faahi lisi Tao mo e lisi Polo mamafa ti pihia e sipote hu momi. Ko e fuata hu momi kua nakai fakaata he Ekekafo ke fetoko ha kua nakai hagahaga mitaki haana tino. Koi a ko Don Vilitama koe matua taane Niue ka e koe matua fifine Samoa.

Lahi e fakaue moe fiafia he matakau ha kua haha I ai e tau lilifu mai he Fakatufono ne oatu fakalataha mua atu kehe Ikipule he tau feua Sipote, ko e taha foki he tau tagata fetoko koe Lilifu Dalton Tagelagi, ti pihia foki mo e Ekepule maaga Hakupu ko e tagata tohi tala mo e poki ata he kau ha Niue.

Ko e tau malolo he tau tagata fetoko he matakau kua nakai tau maleku ha kua kitia e faka makamaka ha lautolu pese ni kua nakai lahi e tau magaaho he falu sipote ne faofao ai to hohoko atu ke he fetokoaga tokoluga nai. Ke tuga e matakau Fanafana ne nakai fai fakaako I Niue to omai ha kua nakai moua e tau matapulu ha lautolu. Kehe tau sipote foki ne kua hu atu a Niue ki ai nakai fai sipote ne kua fai tagata pauaki ne kua fakaako a lautolu kae kua fakaako ni e lautolu a lautolu.

Kua lahi e mafola e tau fenoga he magaaho ne toka ai e motu ti hoko atu kehe motu ko Ausetalia pete he fenoga kehekehe a lautolu kae taha ni e magaaho ne hohoko atu ai kehe Maaga (Games Village) ne kua tauteute ai he taone lahi ia ko Gold Coast ke nonofo ai e afe mo afe e tau tagata fetoko ti pihia a lautolu ne takitaki moe leveki e tau kau takitaha he tau motu osi.

Kae kehe male vakalele he magaaho ne hohoko ai e tau fenoga ne kua haha I ai e fakafeleveiaaga faka motu mai he tau Niue ne nonofo I Gold Coast ti pihia lautolu ne nonofo I Brisbane. Tau takitaki tipihia e tau fuata kua Takalo paleko atu kehe tau fenoga kua ofo ai foki ne falu matakau he falu motu ne fakalataha kehe male vakalele.

Magaaho afiafi he aho Tapu Liu Tumai ia ne kua uiina ai e lautolu tau Niue I Gold Coast ti pihia mo e falu I Brisbane e matakau katoa mai Niue ke lata moe kai fakafeleveia ha lautolu kehe fenoga mai he motu. Kua lahi e fiafia he fenoga ha kua pihia ha lautolu a tau fakafeleveiaaga moe tau manatu faka monuina ke lata mo e tau fetoko.

Ko e tau fakaholoaga he faahi tapu ia kua kamata I kehe tau fusiaga he masini he tau motu takitaha kehe mena I loto he Maaga kua taute bpauaki ke fusi ai e tau masini he tau motu takitaha mo e taute ai e tau fakafeleveia faka motu ha lautolu tuga ia koe tau tagata Nofo Motu, moe pihia moe tau takitaki he Commonwealth Games Organising committee. Ne fe foaki foki e tau mena fakalofa ti osi fusi e masini. Ne taute ai taki tolu e kau he taha e magaaho poke fa ka nakai tokologa e tau tagata he tau matakau.

Ko e afiafi he aho Lotu Aho 4 Apelila ne fakahoko ai e hafagiaga kehe tau feua nai mo e kitia ai e tokologa mo e fulufuluola he tau tagata kua fakalataha ki ai. Tuga ni he kitia e mutolu ke he tau puha pakafa koi a ne moua e lilifu ke toto e masini ha Niue ko e tagata fetoko ko Pauline Blumsky ha ko ia taha ne moua e pine Siliva he fetokoaga he Pacific Games he tau tau kua mole. Haia foki kehe matakau e matua fifine ko Fou Tohovaka ne moua foki e pine Siliva ka ko ia nakai koe tagata fetoko he talahau mai lautolu tau takitaki.

Kehe aho hake ne kua kamata ai e tau fetoko he matakau olo fuapolo he mosie mo e kitia ai e malolo ha lautolu nakai mamao mai koe tau makaka he lalolagi. Ke tuga e pele ha Dalton Tagelagi mo Mark Blumsky ne pele mo e tokoua ha Scotland ko laua ia ne moua pine aulo he lalolagi kehe tau fetoko kua mole, ti tolu ni e ola ne kehekehe ai he fakaosiaga. Ko laua nai foki ni he kau ha Niue ne fai mua, ne mua a laua he pele ai moe kau ha Samoa.

Nakai mamao foki e tau ola ha Pauline he pele mo e numela taha ha Niu Silani. Ne pihia foki e tau pele he tau tagata pele Olo Polo Mosie he falu a fufuta tuga toko tolu moe tau matakau toko fa. Ne vihu foki e pele fakahiku he matakau tokofa tau taane ne takitaki Des Hipa mo lautolu ko Keith Papani Vehala Funaki, pihia mo Mark Plumsky ne pele he aho fakahiku mo e vihu ha lautolu tau ola. Ko e pele fakahiku foki he tau matua fifine tokofa ko Catherine Papani, Pilena Motufoou, Christine Ioane pihia mo Christine Hipa kua holo ki mua he pele aho fakamui.

Tala kehe fuata mui ne nofo mau i Ausetalia ko Don Vilitama ne amanaki ke tau he sipote Hu momi ma Niue haia ni kua iloa tuai he tokologa ha tautolu e mena ne ua ha kua nakai iloa foki nakai maeke a ia ke tau ka nakai moua pepa fano fenoga Niue haana ha koe haana matua fifine koe fifine Samoa ka koe matua taane Niue mai Mutalau. Ne taute faka mafisi mogoia e pepa fano fenoga Niue haana finatu he vakalele ki Sydney kia Lopeta Sionesini ke taute ai e pepa Niue.

Kua lele mafisi mai ki Gold Coast ke moua e siviaga he ekekafo pihia mo e fua he mamafa ke moua e fufuta ka tau mo ia lahi e momoko ha kua taofi he ekekafo a ia ai maeke ke tau ha kua nakai hagahaga mitaki tau faahi tino. Momoko moe fakalofa he fuata kua fia manako ke hukui a Niue kae lata e lekua nai mo fai fakaakoaga ma tautolu mua atu kia lautolu ne takitaki pihia mo lautolu ne momofo tau motu kehe.

Ko e tala ke he tau fuata tokoua ne huhu kehe tau feua lisi polo mamafa pihia moe liti Tao hala pulagi ko Loe Kaufiti mo Misinia Misikea ne lahi ha laua faka makamaka ke lisi e tau mena nai ne ua kae kua kitia ki ai kua mamao ha laua tau lisi mo lautolu he lalolagi lahi. Kae fakaue he lisi ha Misinia he polo mamafa ne kua moua e ia e Lekoti (Nationa Record) ko e 47mita mo e maaga ne mau agaia ia Rennie Douglas he tau 1982 I Samoa he South Pacific Games.

Pihia ni e tau malolo he tau tagata fanafana lapa simeni haia ni ne vihuvihuhe mena taha kae fakaue kua hoko e falu ha lautolun kehe tau fufuta ke sivi. Ne vihu Clayton Viliamu he taha magaaho moe tagata Igilani pihia mo scottland kae mena ne tupu kua malona haana fana. Magaaho ia ne talia ai he lefeli he fetokoaga ke taofi fakaku kae mouaa mai taha fana ke hukui aki, Kae magaaho ne liu ai matutaki kua nakai tuai tuga he kamata. Malolo e kau taane ne toe pihia mo e kau fifine tokoua ka e nakai hoko sia kehe makaka ha lautolu ne fakaako pauki.

Haia ni e tau malolo he matakau katoa mo e kua liliu tuai e falu kehe motu kae koe falu kua o kehe falu matakavi ke feleveia mo e ha lautolu a tau magafaoa.

Liu ni fakaue lahi kehe tau tagata osi ne nonofo he he motu ti pihia tau motu kehe ka e mua atu Ausetalia moe tau taone ko Queensland pihia Cold Coast kehe tau manatu fakamafana mo e fakamonuinaaga kehe matakau he oatu mo e omai.

Tohi< Michael Jackson

Tagata Tohi Tala/ Pokiata he Matakau Niue


Featured Posts
Check back soon
Once posts are published, you’ll see them here.
Recent Posts
Archive
Search By Tags
No tags yet.
Follow Us
  • Facebook Basic Square
  • Twitter Basic Square
  • Google+ Basic Square
bottom of page